Kupska dolina
Gornji tok rijeke Kupe je čudesna dolina leptira. Tako nam kazuje biolog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, gosp. Mladen Kučinić: "U dvadesetak kilometara toga područja, ljudska naselja i djelovanje čovjeka na neki je način stopljeno s netaknutom prirodom, čineći prekrasan i nenarušen sklad jednog od najljepših prostora u Hrvatskoj. Područje kupske doline je savršeno izletište za one koji su malo više skloni hodanju, špiljarenju, raftingu, vožnji kanuom ili kajakom.
Zeleni vir i Vražji prolaz
Pogled na Zeleni vir daje utisak kao da se nalazimo pred hramom iz nekih davnih vremena. Niz 70 m visoku stijenu ruše se dva planinska potoka koji u tisućama kapljica padaju pred otvor pećine u kojoj se nalazi izvor. Izvorska voda stvara malo jezerce, zelenkaste boje na prvi pogled, no kristalno čista, po kojoj je izvor dobio ime. Iz same pećine istječe i treći potočić, koji pjenušavim slapovima preskače preko kamenja, prati stazu i otječe do hidrocentrale. Krenemo li desno od planinarskog doma, staza nas vodi preko dva mostića i ne obećaje ništa naročito, no uskoro počinju usponi po strmim stranama, mostovima i brvnima. Staza je dalje usječena u stijene visoko iznad potoka. Ispod mostića, u provaliji, ruši se potok, a zapjenjena voda valja se preko kamenja stvarajući zaglušujući šum. Stijene su sve više okomitije i na zavojitoj stazi čini se da se potpuno sastaju. Trag neba gotovo postaje nevidljiv u ovoj galeriji koju je voda stvarala tisućama godina i čovjek instinktivno čvršće hvata ogradu mostića. Nakon uzbuđenja kanjon se postepeno širi, a staza dalje vodi prema spilji Muževoj hiži. Obavezno posjetite Skrad i Zeleni vir !
Nacionalni park Risnjak
Velebni masiv Risnjaka, bjelinom svojih golih uzdignutih stijena sa najvišim vrhovima, dominantno je izdignut nad zelenilom goranskih šuma. Kao kruna kamenih uzvisina izdvaja se Veliki Risnjak (1528 m) kao jedan od najljepših hrvatskih vidikovca sa kojeg se otvaraju beskrajni vidici na Kvarnerski zaljev, Kamniške i Julijske Alpe - Slovenski Snežnik, Klek, Bjelolasicu, Velebit . Odmor možete potražiti u uredenom planinarskom domu "Dr. Josip Schlosser Klekovski" (kapaciteta 55 ležaja), podno samog vrha Risnjaka smještenog na prekrasnoj Šloserovoj livadi koji je otvoren od pocetka svibnja do kraja listopada. U ostalim mjesecima možete koristiti opremljenu zimsku sobu. Najcešci prilazi masivu Risnjaka su: iz Crnog Luga od Uprave Parka, sa prijevoja Gornjeg Jelenja preko Vilja, iz Mrzle Vodice, iz pravca predjela livade Lazac, te iz smjera Platka.
Izvor Kupe
Izvor Kupe je jezeroliko krško vrelo tirkizne, zeleno-plave boje, a zove se još i Kupeško jezero. Dugačko je 200 i prosječno široko 30 m. Izvor Kupe, jedna od mnogih još uvijek neriješenih zagonetki krša, jedno je od najjačih, najprostranijih i najdubljih hrvatskih vrela. Na 313 m nad morem vodena masa oblikovala je manje jezero tirkizno zeleno-plave boje, dužine 200 i u prosjeku širine oko 30 metara. Prilaz ovom lokalitetu omogućen je atraktivnom serpetinskom stazom iz sela Razloge ili iz sela Kupari odakle je put nešto duži a penje se uzvodno paralelno sa tokom rijeke. Područje gornjeg toka rijeke Kupe koje je djelomično smješteno unutar granica NP Risnjak, prozvano je čudesnom dolinom leptira zbog izvanrednog bogatstva pogotovo danjih leptira koje nalazimo na ovom prostoru.
Kamačnik
Kamačnik - zaštićeni krajolik svojim prirodnim ljepotama pobuđuje pozornost već dugi niz godina. Kroz njegovu slikovitu sutjesku izgrađen je 1961. godine pješački put, drveni mostići i galerije. Naš istaknuti planinarski pisac prof. dr. Željko Poljak u svojoj knjizi Planine Hrvatske piše o Kamačniku kao o "sutjesci punoj divlje romantike". Kamačnik je svoju sutjesku usjekao u masiv Velike Kapele i ulijeva se u rijeku Dobru rušeći se manjim slapom budući je na ulazu u kanjon pregrađen jazom i ujezeren. Izvor Kamačnika tipičan je kraški, pri čemu voda do izvora dolazi iz potopljenog špiljskog kanala. Na samom ušću smješten je ugostiteljski objekt "Kamačnik" koji posjetiocima nudi odmor uz domaću prehranu i piće. Mjesto je brojnih zabavnih zbivanja tijekom cijele godine. Do samoga ušća može se doći automobilom ili autobusom, a blizina željezničke postaje na samo 50 m od kanjona također je idealna za dolazak. Kamačnik je idealno mjesto za aktivni odmor - šetnje, igre u prirodi te atraktivne piknike i svaki posjet Vrbovskom ne može se zamisliti bez posjeta Kamačniku.
Litorić i vidikovac Orlova stijena
U prekrasnim šumskim predjelima nedaleko Vrbovskog (7 km) nalazi se izletište "Litorić" na nadmorskoj visini preko 700 m. Tu je smještena i atraktivno uređena lovačka kuća - Šumarije Vrbovsko. Uređen prostor za nogomet, roštilj i boćanje, uz mogućnost planinarenja (Goranski planinarski put), i biciklizma idealan je spoj aktivnog odmora u prirodi. Lovci također mogu uživati u nekoliko natkrivenih čeka sa kojih se dočekom lovi najveći lovački trofej - medvjed. Na udaljenosti svega 4km od Litorića nalazi se vidikovac "Orlova stijena" sa koje se širi pogled na prekrasnu dolinu rijeke Kupe te sela susjedne Slovenije. Prigodom boravka na Orlovim stijenama planinari mogu u svoje bilješke utisnuti i žig ovog vidikovca.
Petehovac i Polane
Petehovac kao zaštićeni krajolik zauzima posebno mjesto u delničkom turizmu. Na jugoistočnoj strani Delnica on se uzdiže poput reljefne stepenice, iza koje se nastavlja valovita visoravan, izuzetno pogodna za turno skijanje, s vrhovima višim od 1000 m, prema Mrkopaljskom kraju. Godine 1952. planinari su dobrovoljnim radom, noseći iz Delnica materijal na leđima, izgradili planinarski dom na Štimčovom vrhu (1024 m), a izletište je dobilo naziv po susjednom vrhu Petehovac (1098 m) koji se nalazi malo jugoistočnije. Dom i deset godina kasnije izgrađena depandansa te obližnja atraktivna žičara činili su okosnicu turizma toga doba. Objekti, već dotrajali, su kasnih devedesetih godina srušeni, a danas je u izgradnji novi sportsko-rekreacijski kompleks sa skijalištem, koji će doskora otvoriti svoja vrata i poslovati cjelogodišnje.
Današnje vikend-naselje Polane (950 m n. v.) nekad je bilo ljetno (sezonsko, periodično) naselje Delničana u kojem se težački živjelo, baveći se tzv. tradicionalnim pregonskim stočarenjem i poljoprivredom (ljeti na Polanama, zimi u Delnicama), a danas je veoma popularno izletište, sa mnogo staza za šetnju u prirodi, te kušanje domaće gastro ponude u Lovačkoj kući.
Špilja Lokvarka
Otkrivena je 1912. godine. Od godine 1935. kada je uvedena elektrifikacija, te kasnije kada su postavljene stepenice željezne konstrukcije, ona postaje sve značajniji element turističke ponude Lokava. Zbog izuzetne ljepote, raznolikosti i bogatstava špiljskih ukrasa proglašena je spomenikom prirode. Danas, ona je jedna od najvećih špilja Hrvatske uređene za posjet turista. Uz stručnu pratnju vodiča posjetioci mogu obići tri galerije, dok preostale nisu u potpunosti istražene te predstavljaju pravi izazov za speleologe i druge željne novih otkrića i izazova.
Temperatura špilje je konstantno od 6,5°- 8°C te je posjet u toku ljetnih mjeseci pravo osvježenje: od 01.05. - 01.10. otvorena je svaki dan, dok je ostale dane posjet spilji moguć tokom cijele godine u vremenu od 24 sata na dan uz prethodnu najavu.
Park šuma Golubinjak
Park šuma Golubinjak, smještena nedaleko od Lokava, izuzetan je dar prirode, pružit će Vam odmor za dušu i tijelo u hladu svoje stoljetne šume. Uređene pješačke staze odvesti će Vas do «Kraljice šume» - divovske jele starosti od preko 250 godina ili «Paklenih vrata» – otvor u stijeni. Također, možete prošetati i do Ledene i Golubinje špilje. U Ledenoj špilji snijeg i led se zadržavaju često i u ljetnim mjesecima, a Golubinja špilja dobila je naziv po golubima dupljašima koji su obitavali u njoj.
U toku ljetnih mjeseci Park šumu možete razgledati uz stručnog vodiča a osvježenje potražiti u uređenoj brvnari na ulazu u to područje.
Špilja Vrelo
Špilja "Vrelo" otkrivena je 1950. godine tijekom izgradnje akumulacijskog jezera Bajer. Starost špilje procjenjuje se na oko tri i pol milijuna godina. Špilja Vrelo jedna je od najljepših na ovim područjima, a zbog bogatstva stalaktita, stalagmita, špiljskog jezera i izuzetnih ljepota na relativno malom prostoru nazivaju je i " Postojna u malom". Špilja je zajedno sa dva kanala za vodu i malenom galerijom dugačka tristotinjak metara, a jedna je od rijetkih u Europi koju mogu posjetiti djeca, ljudi starije dobi pa čak i invalidne osobe, jer špilja nema niti jedne stepenice i kroz nju vodi ravan uređeni put. Kroz spilju teče bistar i hladan potok iz porječja rijeke Ličanke, koji u izrazito kišnim razdobljima poplavljuje spilju. Špilja je nanovo uređena i kvalitetno osvjetljena 1998. godine i jedna je od poznatih prirodnih atrakcija u Fužinama. Špilju godišnje posjeti i više od pet tisuća gostiju. Posjetite je i vi!
Snježnik
Planinski masiv Snježnika, smješten sjeverozapadno od nešto višeg vrha Risnjaka, odlikuje se bogatstvom vegetacijskog pokrova. Vrh Snježnika (1506 m) je kamenit okružen cvjetnim planinskim livadama, sa kojeg se otvara prekrasan pogled na sve četiri strane svijeta. Planinarski dom Snježnik, (kapaciteta 20 ležaja) smješten je svega nekoliko minuta podno vrha. Najkraći i najjednostavniji prilaz je Rimskom cestom koja polazi od strane Platka.
Lokvarsko jezero
Lokvarsko jezero iako akumulaciono jezero napravljeno izgradnjom brane 1954. godine, savršeno se uklopilo u prirodni ambijent koji ga okružuje. Ono pruža pravo zadovoljstvo svim ljubiteljima sportsko - rekreativnih aktivnosti! Na jezeru je održano I. Svjetsko prvenstvo u podvodnoj orijentaciji, mnoštvo međunarodnih veslačkih regata, a od 1978. godine se u kolovozu održava tradicionalni susret planinara, biciklista i ostalih sudionika pod imenom «P O J» i «B O J» (Pješice ili Biciklom Oko Jezera). Ono je pravi izazov za ljubitelje ribolova (1973.godine ulovljen je Svjetski rekord jezerske pastrve težine 25,40 kg), osim pastrve u njemu obitavaju klen, šaran, karas i druge vrste. Obale prelijepog jezera, u carstvu crnogorične šume i okruženju izrazito lijepog pejzažnog krajolika, zasigurno privlače mnoge prolaznike, pozivajući na daljnje otkrivanje, slutnje užitka, razonodu i rekreaciju.
Park-šuma Japlenški vrh
Japlenški vrh se sa svojih 170 ha uzdiže se neposredno kraj Delnica, na njihovoj zapadnoj strani. Ovdje zaštićena priroda svojim prirodnim nastavkom, delničkim parkom, zalazi direktno u centar grada i čini osobiti prirodni rashlađivač, posebno za toplih ljetnih dana. Japlenški je uzvišenje koje plemenitošću svoje šume, svojom dostupnošću i isprepletenošću s gradskom jezgrom čini oduvijek delničku turističku perjanicu. Bogatstvo staza, šetnica i puteljaka zapravo je nedovoljno iskorišten potencijal čija je vrijednost najviše prepoznata kroz sport, rekreaciju, visinske pripreme sportaša, ili jednostavno, šetnju kroz zelenilo uokolo motela "Lovački dom".
Bjelolasica
Zasigurno jedan od najljepših doživljaja je posjet vrhu planine Bjelolasice (1534 mnm), ujedno i najvišem vrhu Gorskog kotara, te Samarskim i Bijelim stijenama, zaštićenim prirodnim rezervatima. Nezaboravan je doživljaj pogled na more sa Bjelolasice, a sva su planinska odredišta dostupna po označenim i prohodnim planinarskim putevima. Vrlo precizne zemljopisne karte i upute stručnih gorskih vodiča mogu se potražiti na recepciji hotela Jastreb u Begovom Razdolju.
Gornji tok rijeke Kupe je čudesna dolina leptira. Tako nam kazuje biolog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, gosp. Mladen Kučinić: "U dvadesetak kilometara toga područja, ljudska naselja i djelovanje čovjeka na neki je način stopljeno s netaknutom prirodom, čineći prekrasan i nenarušen sklad jednog od najljepših prostora u Hrvatskoj. Područje kupske doline je savršeno izletište za one koji su malo više skloni hodanju, špiljarenju, raftingu, vožnji kanuom ili kajakom.
Zeleni vir i Vražji prolaz
Pogled na Zeleni vir daje utisak kao da se nalazimo pred hramom iz nekih davnih vremena. Niz 70 m visoku stijenu ruše se dva planinska potoka koji u tisućama kapljica padaju pred otvor pećine u kojoj se nalazi izvor. Izvorska voda stvara malo jezerce, zelenkaste boje na prvi pogled, no kristalno čista, po kojoj je izvor dobio ime. Iz same pećine istječe i treći potočić, koji pjenušavim slapovima preskače preko kamenja, prati stazu i otječe do hidrocentrale. Krenemo li desno od planinarskog doma, staza nas vodi preko dva mostića i ne obećaje ništa naročito, no uskoro počinju usponi po strmim stranama, mostovima i brvnima. Staza je dalje usječena u stijene visoko iznad potoka. Ispod mostića, u provaliji, ruši se potok, a zapjenjena voda valja se preko kamenja stvarajući zaglušujući šum. Stijene su sve više okomitije i na zavojitoj stazi čini se da se potpuno sastaju. Trag neba gotovo postaje nevidljiv u ovoj galeriji koju je voda stvarala tisućama godina i čovjek instinktivno čvršće hvata ogradu mostića. Nakon uzbuđenja kanjon se postepeno širi, a staza dalje vodi prema spilji Muževoj hiži. Obavezno posjetite Skrad i Zeleni vir !
Nacionalni park Risnjak
Velebni masiv Risnjaka, bjelinom svojih golih uzdignutih stijena sa najvišim vrhovima, dominantno je izdignut nad zelenilom goranskih šuma. Kao kruna kamenih uzvisina izdvaja se Veliki Risnjak (1528 m) kao jedan od najljepših hrvatskih vidikovca sa kojeg se otvaraju beskrajni vidici na Kvarnerski zaljev, Kamniške i Julijske Alpe - Slovenski Snežnik, Klek, Bjelolasicu, Velebit . Odmor možete potražiti u uredenom planinarskom domu "Dr. Josip Schlosser Klekovski" (kapaciteta 55 ležaja), podno samog vrha Risnjaka smještenog na prekrasnoj Šloserovoj livadi koji je otvoren od pocetka svibnja do kraja listopada. U ostalim mjesecima možete koristiti opremljenu zimsku sobu. Najcešci prilazi masivu Risnjaka su: iz Crnog Luga od Uprave Parka, sa prijevoja Gornjeg Jelenja preko Vilja, iz Mrzle Vodice, iz pravca predjela livade Lazac, te iz smjera Platka.
Izvor Kupe
Izvor Kupe je jezeroliko krško vrelo tirkizne, zeleno-plave boje, a zove se još i Kupeško jezero. Dugačko je 200 i prosječno široko 30 m. Izvor Kupe, jedna od mnogih još uvijek neriješenih zagonetki krša, jedno je od najjačih, najprostranijih i najdubljih hrvatskih vrela. Na 313 m nad morem vodena masa oblikovala je manje jezero tirkizno zeleno-plave boje, dužine 200 i u prosjeku širine oko 30 metara. Prilaz ovom lokalitetu omogućen je atraktivnom serpetinskom stazom iz sela Razloge ili iz sela Kupari odakle je put nešto duži a penje se uzvodno paralelno sa tokom rijeke. Područje gornjeg toka rijeke Kupe koje je djelomično smješteno unutar granica NP Risnjak, prozvano je čudesnom dolinom leptira zbog izvanrednog bogatstva pogotovo danjih leptira koje nalazimo na ovom prostoru.
Kamačnik
Kamačnik - zaštićeni krajolik svojim prirodnim ljepotama pobuđuje pozornost već dugi niz godina. Kroz njegovu slikovitu sutjesku izgrađen je 1961. godine pješački put, drveni mostići i galerije. Naš istaknuti planinarski pisac prof. dr. Željko Poljak u svojoj knjizi Planine Hrvatske piše o Kamačniku kao o "sutjesci punoj divlje romantike". Kamačnik je svoju sutjesku usjekao u masiv Velike Kapele i ulijeva se u rijeku Dobru rušeći se manjim slapom budući je na ulazu u kanjon pregrađen jazom i ujezeren. Izvor Kamačnika tipičan je kraški, pri čemu voda do izvora dolazi iz potopljenog špiljskog kanala. Na samom ušću smješten je ugostiteljski objekt "Kamačnik" koji posjetiocima nudi odmor uz domaću prehranu i piće. Mjesto je brojnih zabavnih zbivanja tijekom cijele godine. Do samoga ušća može se doći automobilom ili autobusom, a blizina željezničke postaje na samo 50 m od kanjona također je idealna za dolazak. Kamačnik je idealno mjesto za aktivni odmor - šetnje, igre u prirodi te atraktivne piknike i svaki posjet Vrbovskom ne može se zamisliti bez posjeta Kamačniku.
Litorić i vidikovac Orlova stijena
U prekrasnim šumskim predjelima nedaleko Vrbovskog (7 km) nalazi se izletište "Litorić" na nadmorskoj visini preko 700 m. Tu je smještena i atraktivno uređena lovačka kuća - Šumarije Vrbovsko. Uređen prostor za nogomet, roštilj i boćanje, uz mogućnost planinarenja (Goranski planinarski put), i biciklizma idealan je spoj aktivnog odmora u prirodi. Lovci također mogu uživati u nekoliko natkrivenih čeka sa kojih se dočekom lovi najveći lovački trofej - medvjed. Na udaljenosti svega 4km od Litorića nalazi se vidikovac "Orlova stijena" sa koje se širi pogled na prekrasnu dolinu rijeke Kupe te sela susjedne Slovenije. Prigodom boravka na Orlovim stijenama planinari mogu u svoje bilješke utisnuti i žig ovog vidikovca.
Petehovac i Polane
Petehovac kao zaštićeni krajolik zauzima posebno mjesto u delničkom turizmu. Na jugoistočnoj strani Delnica on se uzdiže poput reljefne stepenice, iza koje se nastavlja valovita visoravan, izuzetno pogodna za turno skijanje, s vrhovima višim od 1000 m, prema Mrkopaljskom kraju. Godine 1952. planinari su dobrovoljnim radom, noseći iz Delnica materijal na leđima, izgradili planinarski dom na Štimčovom vrhu (1024 m), a izletište je dobilo naziv po susjednom vrhu Petehovac (1098 m) koji se nalazi malo jugoistočnije. Dom i deset godina kasnije izgrađena depandansa te obližnja atraktivna žičara činili su okosnicu turizma toga doba. Objekti, već dotrajali, su kasnih devedesetih godina srušeni, a danas je u izgradnji novi sportsko-rekreacijski kompleks sa skijalištem, koji će doskora otvoriti svoja vrata i poslovati cjelogodišnje.
Današnje vikend-naselje Polane (950 m n. v.) nekad je bilo ljetno (sezonsko, periodično) naselje Delničana u kojem se težački živjelo, baveći se tzv. tradicionalnim pregonskim stočarenjem i poljoprivredom (ljeti na Polanama, zimi u Delnicama), a danas je veoma popularno izletište, sa mnogo staza za šetnju u prirodi, te kušanje domaće gastro ponude u Lovačkoj kući.
Špilja Lokvarka
Otkrivena je 1912. godine. Od godine 1935. kada je uvedena elektrifikacija, te kasnije kada su postavljene stepenice željezne konstrukcije, ona postaje sve značajniji element turističke ponude Lokava. Zbog izuzetne ljepote, raznolikosti i bogatstava špiljskih ukrasa proglašena je spomenikom prirode. Danas, ona je jedna od najvećih špilja Hrvatske uređene za posjet turista. Uz stručnu pratnju vodiča posjetioci mogu obići tri galerije, dok preostale nisu u potpunosti istražene te predstavljaju pravi izazov za speleologe i druge željne novih otkrića i izazova.
Temperatura špilje je konstantno od 6,5°- 8°C te je posjet u toku ljetnih mjeseci pravo osvježenje: od 01.05. - 01.10. otvorena je svaki dan, dok je ostale dane posjet spilji moguć tokom cijele godine u vremenu od 24 sata na dan uz prethodnu najavu.
Park šuma Golubinjak
Park šuma Golubinjak, smještena nedaleko od Lokava, izuzetan je dar prirode, pružit će Vam odmor za dušu i tijelo u hladu svoje stoljetne šume. Uređene pješačke staze odvesti će Vas do «Kraljice šume» - divovske jele starosti od preko 250 godina ili «Paklenih vrata» – otvor u stijeni. Također, možete prošetati i do Ledene i Golubinje špilje. U Ledenoj špilji snijeg i led se zadržavaju često i u ljetnim mjesecima, a Golubinja špilja dobila je naziv po golubima dupljašima koji su obitavali u njoj.
U toku ljetnih mjeseci Park šumu možete razgledati uz stručnog vodiča a osvježenje potražiti u uređenoj brvnari na ulazu u to područje.
Špilja Vrelo
Špilja "Vrelo" otkrivena je 1950. godine tijekom izgradnje akumulacijskog jezera Bajer. Starost špilje procjenjuje se na oko tri i pol milijuna godina. Špilja Vrelo jedna je od najljepših na ovim područjima, a zbog bogatstva stalaktita, stalagmita, špiljskog jezera i izuzetnih ljepota na relativno malom prostoru nazivaju je i " Postojna u malom". Špilja je zajedno sa dva kanala za vodu i malenom galerijom dugačka tristotinjak metara, a jedna je od rijetkih u Europi koju mogu posjetiti djeca, ljudi starije dobi pa čak i invalidne osobe, jer špilja nema niti jedne stepenice i kroz nju vodi ravan uređeni put. Kroz spilju teče bistar i hladan potok iz porječja rijeke Ličanke, koji u izrazito kišnim razdobljima poplavljuje spilju. Špilja je nanovo uređena i kvalitetno osvjetljena 1998. godine i jedna je od poznatih prirodnih atrakcija u Fužinama. Špilju godišnje posjeti i više od pet tisuća gostiju. Posjetite je i vi!
Snježnik
Planinski masiv Snježnika, smješten sjeverozapadno od nešto višeg vrha Risnjaka, odlikuje se bogatstvom vegetacijskog pokrova. Vrh Snježnika (1506 m) je kamenit okružen cvjetnim planinskim livadama, sa kojeg se otvara prekrasan pogled na sve četiri strane svijeta. Planinarski dom Snježnik, (kapaciteta 20 ležaja) smješten je svega nekoliko minuta podno vrha. Najkraći i najjednostavniji prilaz je Rimskom cestom koja polazi od strane Platka.
Lokvarsko jezero
Lokvarsko jezero iako akumulaciono jezero napravljeno izgradnjom brane 1954. godine, savršeno se uklopilo u prirodni ambijent koji ga okružuje. Ono pruža pravo zadovoljstvo svim ljubiteljima sportsko - rekreativnih aktivnosti! Na jezeru je održano I. Svjetsko prvenstvo u podvodnoj orijentaciji, mnoštvo međunarodnih veslačkih regata, a od 1978. godine se u kolovozu održava tradicionalni susret planinara, biciklista i ostalih sudionika pod imenom «P O J» i «B O J» (Pješice ili Biciklom Oko Jezera). Ono je pravi izazov za ljubitelje ribolova (1973.godine ulovljen je Svjetski rekord jezerske pastrve težine 25,40 kg), osim pastrve u njemu obitavaju klen, šaran, karas i druge vrste. Obale prelijepog jezera, u carstvu crnogorične šume i okruženju izrazito lijepog pejzažnog krajolika, zasigurno privlače mnoge prolaznike, pozivajući na daljnje otkrivanje, slutnje užitka, razonodu i rekreaciju.
Park-šuma Japlenški vrh
Japlenški vrh se sa svojih 170 ha uzdiže se neposredno kraj Delnica, na njihovoj zapadnoj strani. Ovdje zaštićena priroda svojim prirodnim nastavkom, delničkim parkom, zalazi direktno u centar grada i čini osobiti prirodni rashlađivač, posebno za toplih ljetnih dana. Japlenški je uzvišenje koje plemenitošću svoje šume, svojom dostupnošću i isprepletenošću s gradskom jezgrom čini oduvijek delničku turističku perjanicu. Bogatstvo staza, šetnica i puteljaka zapravo je nedovoljno iskorišten potencijal čija je vrijednost najviše prepoznata kroz sport, rekreaciju, visinske pripreme sportaša, ili jednostavno, šetnju kroz zelenilo uokolo motela "Lovački dom".
Bjelolasica
Zasigurno jedan od najljepših doživljaja je posjet vrhu planine Bjelolasice (1534 mnm), ujedno i najvišem vrhu Gorskog kotara, te Samarskim i Bijelim stijenama, zaštićenim prirodnim rezervatima. Nezaboravan je doživljaj pogled na more sa Bjelolasice, a sva su planinska odredišta dostupna po označenim i prohodnim planinarskim putevima. Vrlo precizne zemljopisne karte i upute stručnih gorskih vodiča mogu se potražiti na recepciji hotela Jastreb u Begovom Razdolju.